Ibiganiro by’ubumwe n’ubwiyunge byahawe abatigistes bari mu ngando ya Jali mu karere ka Gasabo
Ku cyumweru taliki 5/2/2012, Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge, ifatanyije n’umuryango w’urubyiruko rwacitse ku icumu rya jenocide yakorewe Abatutsi mu 1994 ryitwa INGENZI, yitabiriye ibiganiro by’ubumwe n’ubwiyunge byahawe abatigistes bari mu ngando ya Jali mu karere ka Gasabo.
Ibi biganiro ishyirahamwe INGENZI ryabiteguye mu rwego rw’igikorwa ngaruka mwaka ryise ITEME RY’AMAHORO.
Nk’uko bitangazwa n’umuyobozi w’iri shyirahamwe, Bwana KAMANAYO Hugo, ITEME RY’AMAHORO ni igikorwa gihuriza hamwe abatigistes, imiryango yabo n’urubyiruko rwacitse ku icumu, bakagirana ibiganiro n’udukino, hagamijwe guteza imbere ubumwe n’ubwiyunge no kurwanya ingengabitekerezo ya genocide.
Mu ijambo yahavugiye, Umunyamabanga Nshingwabukorwa wa Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge Bwana HABYALIMANA Jean Baptiste wari n’umushyitsi mukuru muri icyo gikorwa, yashimiye aba bana igitekerezo cyiza bagize cyo kwegera ababahemukiye kugirango baganire ku cyateza imbere ubumwe n’ubwiyunge. Yavuze ko ari intambwe ikomeye n’urugero rwiza rw’ubumwe n’ubwiyunge kuri aba batigistes n’imiryango ya bo by’umwihariko, no ku banyarwanda bose muri rusange
Yasabye kandi imiryango y’abatigistes kubana neza n’abacitse ku icumu kugirango bene wabo bari mu gihano nsimburagifungo nibataha bazakomereze ku mibanire myiza bazaba basanze.
Abatigistes n’imiryango yabo bishimiye iki gikorwa bavuga ko na bo bazitwara neza kandi bagakomeza gusaba imbabazi aba bana, abacitse ku icumu n’umuryango nyarwanda muri rusange.
Iki gikorwa cyari cyitabiriwe n’abafatanyabikorwa ba NURC, cyashojwe n’ubusabane n’imbyino.
Denise NSANGA, PRO
Imyiteguro y’Itorero ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’ubutugari igeze kure

- Umuyobozi wa Task Force y’Itorero ry’Igihugu, Rucagu Boniface
Nyuma y’Itorero ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’imirenge ryabaye muri Kanama 2011, Task Force y’Itorero ry’Igihugu, ku bufatanye na Minisiteri y’Ubutegetsi bw’Igihugu irimo gutegura Itorero ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’ubutugari.
Iyo niyo ngingo yahuje abahagarariye Intara n’Umujyi wa Kigali tariki ya 17 Mutarama 2012 I Remera kuri Hoteli Hill Top. Nk’uko Umuyobozi wa Task Force y’Itorero ry’Igihugu Bwana Rucagu Boniface yabivuze, iyi nama yari igamije gutegurira hamwe Itorero ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’utugari. Yavuze ko abayobozi b’Intara n’Umujyi wa Kigali bifuje ko iri torero baritegura , bakarigira iryabo kuko rizabafasha kuganira n’abariya bayobozi gahunda zitandukanye z’akazi bashinzwe.
Yakomeje avuga ko Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’ubutugari bafite uruhare runini mu gushyira mubikorwa gahunda za Leta, bityo ko Itorero ryabo rigomba gutegurwa neza. Ibyo bizatuma baba Intore nyazo, zizafasha mu guhindura imyumvire y’abanyarwanda no kwihutisha iterambere.
By’umwihariko bazagira uruhare rugaragara mu Itorero ryo ku Mudugudu no mu mashuri; mu gukoresha Komite z’Intore ku Mudugudu; mu gukurikirana ibikorwa by’Intore; kubaka mubaturage morale ituma bigirira icyizere.
Umuyobozi wungirije wa Task Force y’Itorero ry’Igihugu Bwana Ntidendereza William we yavuze ko Itorero ritegurwa kare abantu batagomba gutegereza ko ritangira.
Inama yasuzumiye hamwe ingingo zikurikira: umubare y’abazatozwa, abazayobora igikorwa, site zizatorezwaho, kumenyekanisha igikorwa, gutegura abatoza, imitangire y’amasoko, kunoza ingingo y’imari no kunoza ibiganiro.
Nyuma yo gusumira hamwe ingingo ku yindi , abahagarariye Intara n’Umjyi wa Kigali basabwe gukenda bakanoza neza gahunda hakurikijwe imiterere ya buri Ntara bakazongera guhura. Ibibazo bindi bitabonewe ibisubizo bikazashyikirizwa ubuyobozi bwa Steering Committee y’Itorero.
Biteganyijwe ko Itorero ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’utugari biteganyijwe ko rizaba muri Werurwe 2012.
By MUHIRE Hilaire
AMAHUGURWA Y’ABARIMU BIGISHA UBURERE MBONERAGIHUGU ARAKOMEJE

- Aba ni bamwe mu barimu bahuguwe bo mu turere twa Ruhango na Nyanza
Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge ikomeje amahugurwa y’abarimu bigisha uburere mboneragihugu mu mashuri yisumbuye yo mu Rwanda. Tariki ya 24-26 Mutarama 2012 hahuguwe abarimu bo mu turere twa Ruhango na Nyanza muri Centre St André i Kabgayi mu karere ka Muhanga.
Aya mahugurwa agamije ibi bikurikira: Kongera ubumenyi n’ubushobozi bw’abarimu bashinzwe kwigisha ibirebana n’uburere mbonera gihugu mu bigo by’amashuri yisumbuye, gusesengura uburyo uburere mboneragihugu n’ubumwe n’ubwiyunge byatezwa imbere mu bigo by’amashuri yisumbuye no gufata ingamba z’uburyo byazakorwa hifashishijwe uruhare rwabo.
Abahuguwe bize amasomo akurikira : ubumwe n’ubwiyunge mu Rwanda n’uruhare rw’abarimu mu kwimakaza ibipimo by’ubumwe n’ubwiyunge; uruhare rw’abarimu mu kwimakaza uburere mboneragihugu nk’inkingi y’ubumwe n’ubwiyunge burambye mu Rwanda; gahunda y’Itorero ry’Igihugu mu mashuri no kwimakaza indangagaciro na kirazira by’umuco nyarwanda; gukumira, guhosha no gukemura amakimbirane mu muryango nyarwanda; kurwanya amacakubiri n’ingengabitekerezo ya jenoside; gusesengura hakoreshejwe ibiganiro mu matsinda, uruhare rw’abarimu mu kwimakaza uburere mboneragihugu n’ubumwe n’ubwiyunge mu muryango nyarwanda.
Nk’uko Madamu Bawaya Sarah, umukozi muri Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge akaba n’umwe mu batanga amahugurwa yabidutangarije, Komisiyo irifuza ko abarimu bagira ubumenyi buhagije mu byerekeranye n’ubumwe n’ubwiyunge, barwanya ingengabitekerezo ya jenoside n’ivangura iryo ariryo ryose, gukemura amakimbirane kuko aribo bafasha mu bigo byabo gukemura ibibazo, haba mu banyeshuri cyangwa mu kigo muri rusange. Usibye kandi mu bigo, bagomba kuba imboni z’ubumwe n’ubwiyunge no guharanira indangagaciro aho batuye. Byongeye kandi, abarimu bigisha uburere mboneragihugu bazagira uruhare mu gutangiza Itorero mu mashuri. Madamu Sarah kandi yabasabye kuba intagarugero aho bari, bakarangwa n’indangagaciro kuko ntawe utanga icyo adafite. Ibi byose ntabwo babigeraho badafite ubumenyi buhagije , niyo mpamvu hakenewe amahugurwa afasha kwiyungura ubumenyi.
Asoza ayo mahugurwa, umuyozi w’Ishami ry’Uburere mboneragihugu muri NURC, Bwana Bakusi Alphonse, wari uhagarariye Umunyamabanga Nshingwabikorwa, yasabye abarimu guhuza ubumenyi bize mu mashuri n’indangagaciro nyarwanda. Hari abantu bize ubumenyi babuze indangagaciro ubungububu bakaba barimo babazwa ibyo bakoze. Yagize ati:« ibi bikwiye kuduha isomo ry’aho tuvuye naho tugana.»
Bwana Bakusi yakomeje avuga ko ubumenyi n’umuco bikwiye kuba umusemburo w’imbaraga mpinduramatwara mu kubaka igihugu. Yabasabye ko ibyo bize byabafasha kurushako kunoza isomo ry’uburere mboneragihugu bigisha kandi Komisiyo izagumya gukorana nabo.
Mukamanzi Julienne wigisha kuri Groupe Scolaire Munini mu karere ka Ruhango yatubwiye ko isomo yize ryo gukemura amakimbirane rizamufasha mu gukemura ibibazo mu banyeshuri, abo bakorana ndetse n’abaturanyi: Yagize ati «bizadufasha mu banyeshuri, abarimu n’abayobozi duhuza abagiranye ibibazo»
Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge ifite gahunda yo guhugura abarimu bigisha Uburere Mboneragihugu mu mashuri yisumbuye, mu turere twose tw’igihugu, ubu ikaba imaze guhugura abo mu turere icumi.


